U izdanju izdavačke kuće Bosanska riječ iz Tuzle objavljena je izuzetno važna knjiga, tačnije autobiografska priča Daniela Penaka, jednog od najvećih savremenih francuskih pisaca.
Po izlasku knjige upriličena je i promocija, a pored moderatora Zlatka Dukića promotori su bili docent i profesor Vedad Spahić, direktor Pedagoškog zavoda Hazim Hodžić, književnici Zejćir Hasić i Osman Arnautović.
Promociji je prisustvovao i savjetnik ambasade Republike Francuske gospodin Paupert.
Evo jednog kratkog osvrta nasamu knjigu.
1.Svi pedagozi svijeta suočeni su sa velikim (u današnje vrijeme sve prisutnijim) problemom: djeca nevole školu.
2.Koji su razlozi da dijete tako doživljava ustanovu bez koje je nezamisliv život?
3.Gdje počinje klijati to sjeme netrpeljivosti?
4.Kako se produbljuje i zaoštrava sukobna relaciji škola - učenik?
5.Koji su mogući putevi za rješenje ili barublažavanje tog konflikta?
6.Kako se postaviti prema neobuzdanom djetetu kaoroditelj, kao vaspitač, kao učitelj?
7.Kako ih zainteresirati da nauče, da zavole, da izaberu dobro, u vremenu kada je zlo mnogo primamljivije i uzbudljivije?...
Vječita pitanja pred kojima pedagog (i roditelj) cijelogradnog (i životnog) vijeka traga za pravim odgovorima. Evo,napokon, knjige koja nam u tome može biti od neprocjenjive koristi. Ispisao ju je, Daniel Pennac, jedan od najboljih savremenih francuskih pisaca.
Zapravo, ispisao ju je život. Njegov život. Priča je, u stvari, doživljeno, vlastito iskustvo nevjerovatno lošeg učenika, kome je bilo potrebno nekoliko godina da savlada samo slova abecede! Taj nepodnošljivi put od ružnog pačeta, odbačenogkao beznadežan slučaj, do labuda - koji je sada uvaženi profesor i znamenitipisac, Daniel Penac opisuje sa visokim stepenom intelektualnog i emotivnog naboja, prodirući u samu bit stvari, do njenih najsitnijih detalja i nudeći rješenje.
Knjiga je dobila najprestižniju francusku književnu nagradu i za veoma kratko vrijeme srušila sve rekorde u čitanosti - prodata je u više od 700.000 primjeraka!
Sa francuskogjezika ju je preveo Osman Arnautović.
UKLETA ČARŠIJA
U izdanju " Bosanske riječi" početkom aprila iz štampe izlazi novi roman Osmana
Arnautoviča "Ukleta čaršija"
A 15. aprila 2008 u 18 sati će biti održana
promocija u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli. O knjizi će na promociju
govoriti Jusuf Trbić I Zijah Selimović. Osim toga, knjiga će biti predstavljena
na Sajmu knjiga u Sarajevu koji se održava kao i svake godine u Skenderiji
izmedju 22. do 26. aprila. Na štandu "Bosanske riječi" bit će prisutan i autor
koji će pokloniti dvadeset primjeraka romana onim posjetiocima koji se prvi
pojave na štandu.
Šta Osman kaže o svom novom romanu "Ukleta
čaršija" : "Ovo je moj četvrti roman vezan za rat i ratne
posljedice. Moje čuvstvo je izuzetno jako. Slike iz tog užasnog doba nisu nimalo
izblijedjele, Još su, čini mi se, upečatljive, snažnije. A kada je tako onda
nije teško napisati priču o stradanju i nadanju. Samo uzmem nekoliko dogadjaja
iz moje čaršije ispreplićem ih i eto intrige, zapleta, kulminacije pa bolnog
raspleta koji uprkos svemu donosi olakšanje."
"Ukleta čaršija" je
svojevrsna intriga, sukob interesa različitih likova. Ukleta čaršija, Bijeljina,
osvanu u krvi, izmasakrirana mecima, kamom, mržnjom. Meleci i dobri okupljaju
izgubljene duše koje traže sabur i smiraj. A po zemlji hode ljudi, skoro fantomi
svoje hude sudbe koju im skroji ljudska ili bolje rečeno neljudska priroda.
Likovi se prepliću, pitaju, nose čudjenje u facama, traže izlaz iz bezizlaza.
Jedno dijete u nemilosrdnoj borbi za opstanak preživljava, gonjeno jednom
jedinom mišlju : da ponovo vidi svoga babu koji nestade u prvim trenucima
besmislene odmazde.
Nad maksumom bdiju meleci dok prolazi kroz scile i haribde
sebičnosti, neosjeta, nerazumijevanja, ignorisanja, bezumlja. Život mu je u
stalnoj opasnosti.
No, neka neobuzdana, lična sreća ga prati.
Jer i dobri nad
njim bdiju i štite ga. A okružen je drugim likovima, isto tako izgubljenim, koji
traze odgovore na pitanja koja ne znaju da formulišu. Tu su i zločinci koji
pokušavaju da uklone tragove svojih zločina. Pa hazarderi i ratni profiteri koji
i dalje uporno šićare iz svake situacije. Svuda oko glavnog lika je ogrezlost u
amoral, u zločin, u delikt.
Mračno, nema šta !
Reklo bi se roman beznadja,
pesimizma, opstojnosti jednoumlja. No, ipak nekoliko likova su svijetle tačke
ove užasne priče o mržnji i sebičnosti, o stradanju i spasavanju, o bijedi
ljudskog duha i prikazama koje uskrsavaju. E, ta stidljiva, slabašna blicanja
zehre ljudskosti nose nadu u spas od Apokalipse, Kijametskog dana.